PROJEKAT PRIME: ŠEST DOKUMENTARNIH FILMOVA NA TEMU MARGINALIZOVANIH GRUPA
Perspektiva manjinskih grupa (kao što su osobe sa invaliditetom, bivši korisnici psihoaktivnih supstanci, žene, LGBTIQ+ osobe, Romi i mladi) obično nije u prioritetu medija na Balkanu danas, iako je njihova svakodnevnica puna izazova sa niza aspekata (pogotovo – ljudskih prava). Njihovi glasovi se čuju periodično, površno, a često i ne kroz njihovu perspektivu. Stoga, cilj našeg projekta, kroz izradu šest TV dokumentaraca na ovu temu, bio je da iz njihove vizure istražimo rutinu života i najbolje prakse stvarnosti koja ih okružuje, te da, na kraju, i utičemo na podizanje svijesti i smanjenje distance prema ovoj manjinskoj grupaciji koja zaslužuje podršku ostatka zajednice.
U okviru dvogodišnjeg projekta PRIME – produkcije dokumentaraca su radile na kreiranju kvalitetnog TV sadržaja, koji predstavlja trajano svjedočanstvo života niza pojedinaca navedenih manjinskih grupa, sa ciljem istraživanja autentičnog glasa ovih manjinskih zajednica čije specifičnosti nisu dobile dovoljno medijskog prostora prethodnih godina. Ovaj ukupan projekat, u kome su učestvovali neki od najznačajnijih filmskih stvaralaca Crne Gore danas, finansiran je od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
BARIJERE: Osobe sa invaliditetom, trajanje dokumentarca 45 min
Koliko smo svjesni problema sa kojima se suočavaju mlade osobe sa invaliditetom, kakav je njihov svijet, koji su njihovi izazovi i šta su im interesovanja? Danas se osobama sa invaliditetom garantuju prava u brojnim oblastima, ali nerijetko na način koji omalovažava osobe s invaliditetom i njihovo dostojanstvo, te koji ne garantuje njihovu samostalnost. Dokumentarac BARIJERE prati živote Ivana Ćorovića, Nikole Zekića, Duške Vujačić i sestara Ive i Jane Vujisić – koji se suočavaju sa brojnim barijerama u svakodnevnom životu, boreći se za svoje ravnopravno mjesto u društvu. Dokumentarac o mladim osobama sa invaliditetom, kroz prizmu njihovih pojedinačnih životnih priča – predstavlja izazove sa kojima se ova marginalizovana grupa susrijeće, njihovu potrebu da budu ravnopravno uključeni u svim sferama života, izbjegavajući njihovo predstavljanje u stereotipnim okvirima: ulozi „žrtve“ i ulozi„heroja“.
O barijerama sa kojima se suočavaju osobe sa invaliditetom govori: Anđela Radovanović iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore – UMHCG.
Svi skupa, pokušaćemo da otvorimo neka važna pitanja:
Sa kojim se problemima suočavaju osobe sa invaliditetom? Da li je i u kojoj mjeri naše društvo inkluzivno? Da li postoji jednakost mogućnosti kada su u pitanju osobe sa invaliditetom? Da li znamo sa kakvim se stereotipima susreću osobe sa invaliditetom? Koje su njihove želje, interesovanja i nadanja?
ZAVISNOST: Drugi ugao, dokumentarac trajanja 35 min, HD
Kakav je pogled na bolesti zavisnosti iz drugo ugla? Ugla zavisnika i zavisnika u oporavku? Dokumentarac ZAVISNOST bavi se problemom zavisnosti, diskriminacijom i stigmatizacijom sa kojom se suočavaju sadašnji i bivši korisnici psihoaktivnih supstanci. Dokumentarac prati nekoliko protagonista i njihove ispovijesti vezane za borbu protiv zavisnosti od psihoaktivnih supstanci: Bobana Sekulića, bivšeg zavisnika, koji danas u okviru NVO CAZAS aktivno radi na promociji i implementaciji programa smanjenja štete u odnosu na HIV i Hepatitis; Mariju Zogović, bivšu zavisnicu koja radi pri Kancelariji za prevenciju zavisnosti Glavnog grada Podgorice; kao i anonimnog zavisnika koji se nakon 20 godina konzumiranja psihoaktivnih supstanci prijavio za program supstitucije, u nadi da će jednoga dana i u potpunosti uspjeti da se oslobodi poroka.
Svi skupa, pokušaćemo da odgovorimo neka važna pitanja:
Koji su razlozi povod za početak konzumiranja psihoaktivnih supstanci? Na šta roditelji treba da obrate pažnju kada su njihova djeca u pitanju? Koje su mogućnosti za izliječenje korisnika psihoaktivnih supstanci? Šta su programi smanjenja štete u odnosu na HIV i Hepatitis? Kakve su ispovijesti o konzumiranju psihoaktivnih supstanci korisnika i korisnika u oporavku?
KONVERZIJA: Nasilje o kome se ćuti, trajanje dokumentarca 45 min, HD
Da li znamo šta je takozvana konverziona terapija i kakve posledice ostavlja na LGBTIQ+ osobe? Terapija konverzije je pseudonaučna praksa promjene seksualne orijentacije LGBTIQ+ pojedinca iz homoseksualne u heteroseksualnu. Takozvana konverziona terapija najčešće se sprovodi pomoću različitih vidova psihoanalize, tzv. duhovne podrške, rituala i molitve, dok se u nerijetkim slučajevima primjenjuju i ekstremnije metode. Dokumentarni film KONVERZIJA bavi se istraživanjem primjene konverzione terapije na Balkanu; prateći mladog LGBTIQ+ aktivistu, u njegovim naporima da otkrije slučajeve ove pojave, otkrićemo niz šokantnih ispovijesti, uključujući i posljedice terapije.
O ovom zabrinjavajućem fenomenu, govore: Bojana Jokić i John Barac iz NVO LGBT Forum Progres; psihijatar Radoje Cerović, psihološkinja Marija Šarić, kao i Delila Hasanbegović iz Sarajevskog otvorenog centra.
Svi skupa, pokušaćemo da odgovorimo neka važna pitanja:
Šta je konverziona terapija? Gdje je sve u svijetu zabranjena konverziona terapija? Koje su posledice konverzione terapije? Da li se metode konverzione terapije primjenjuju u Crnoj Gori i regionu? Šta je potrebno da znaju roditelji LGBTIQ+ osoba? Šta je potrebno da se uradi da se suzbiju prakse konverzionih terapija?
SISTEM: Inkluzija Roma, dokumentarac trajanja 33 min, HD
Sa kakvim se problemima suočava romska populacija u Crnoj Gori, i da li bi se problemi romske zajednice lakše rješavali kada bi imali autentičnog predstavnika u parlamentu? Dokumentarac SISTEM bavi se problemima sa kojima se suočava o romska populacija u Crnoj Gori zbog činjenice da Romi nemaju autentične predstavnike u crnogorskom parlamentu, što ih sputava da ostvare svoja osnovna ljudska prava, iako je Ustavom zagarantovana autentična zastupljenost manjina u crnogorskom parlamentu. Potresna ispovijest Bidaima Huseinija, oca dva maloljetna dječaka sa cerebralnom paralizom, koji zbog svoje specifične situacije u Crnoj Gori ne uspijeva da ostvari status apatrida – zbog čega njegova djeca ispaštaju, jer nemaju pristup zdravstvenoj njezi – predstavlja samo jedan od slučajeva koji bi se mnogo lakše rješavali da romska populacija u Crnoj Gori ima autentičnog predstavnika u parlamentu. Neriješeno pitanje autentičnog predstavnika Roma u parlamentu odražava se i na mladu romkinju Violeta Hajrizaj, koja radi na internet portalu Romanet, i koja četvrtu godinu za redom ne uspijeva da upiše fakultet.
Na ovu temu govori Elvis Beriša, romski aktivista i izvršni direktor NVO Phiren Amenca – Koračajte sa nama.
Svi skupa, pokušaćemo da odgovorimo neka važna pitanja:
Šta znači riječ apatrid? Koji su uslovi za dobijanje statusa apatrida u Crnoj Gori? Šta se dešava sa pravima osoba koje žive u Crnoj Gori, a van su crnogorskog sistema? Koliki je značaj obrazovanja za veću inkluziju romske populacije? Da li romska populacija treba da ima autentičnog predstavnika u parlamentu?
FEMICID: Namjerno ubistvo žena, dokumentarac trajanja 30 min, HD
Da li znate šta je femicid i da li je femicid prepoznat u crnogorskom zakonodavstvu? Femicid, koji se definiše kao rodno zasnovano ubistvo, ubistvo je žene samo iz razloga što je – žena. Dokumentarac o pravima žena FEMICID bavi se fenomenom femicida koji je aktuelan u Crnoj Gori, na šta ukazuju i slučajevi koji su se dešavali u proteklih godinu dana. O femicidu i generalno stanju prava žena u Crnoj Gori, iz svojih uglova govore: Maja Raičević iz Centra za ženska prava; Biljana Zeković, direktorica SOS telefona; Fana Delija, iz Centra za romske inicijative; Milica Nikolić, antropološkinja; Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom i Nina Pavićević, koja stoji iza instagram profila @kriticki.
Svi skupa, pokušaćemo da odgovorimo neka važna pitanja:
Šta je femicid? Ko su počionici femicida? Šta prethodi femicidu? Kako mediji tretiraju slučajeve femicida? Kako se javnost odnosi prema prema počionicima femicida, a kako prema žrtvama? Kakva je percepcija uloga žene u crnogorskom društvu kroz istoriju? Šta je neophodno da se uradi da se femicidu stane na kraj?
MLADI: Mentalno zdravlje mladih, dokumentarac trajanja 40 minuta, HD
Koliko smo svjesni mentalnih problema mladih, kakav je njihov svijet, koji su njihovi izazovi i šta su im interesovanja? Najnovija svjetska istraživanja pokazuju da najmanje jedna od pet mladih odoba ima dijagnostikovan poremećaj mentalnog, dok svaka deseta mlada osoba ima poremećaj koji izaziva značajne probleme funkcionisanja. Najčešće mentalne bolesti kod adolescenata su anksioznost, poremećaji raspoloženja, pažnje i poremećaji ponašanja. Dokumentarac MLADI – bavi se tematikom mentalnog zdravlja mladih u Crnoj Gori, kroz prizmu nedostatka institucionalne brige o mladima.
O mentalnom zdravlju mladih govore: Sanja Šišović, programska direktorica NVO CAZAS; dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar; psihološkinja Varja Pejković, uključujući i grupu mladih volontera CAZAS-a.
Svi skupa, pokušaćemo da otvorimo neka važna pitanja:
Koliko su važni prijatelji? Ko su prijatelji danas? Pravi prijatelji i oni na društvenim mrežama? Koliko su važni lajkovi na društvenim mrežama? Koja su iskustva sa drogama tvojih prijatelja i kako su se našli u tom svijetu? Šta mladi rade u slobodno vrijeme? Da li više čitaju knjige a da nije lektira u pitanju? Kakva su seksualna iskustva mladih i da li je to češće – eksperiment ili prava ljubav? Kada mladi imaju nedoumice u životu – kome se pravo obrate za savjet? Ko su danas uzori mladih i kuda poslije srednje škole?
TV dokumentarci PRIME (6 dokumentaraca o problemima manjinskih zajednica), kroz nezavisnu filmsku produkciju, predstavljaju autentično svjedočanstvo izazova pojedinaca ali i samih skupina iz manjinskih zajednica savremene Crne Gore (osobe sa invaliditetom, LGBTIQ+ osobe, bivši korisnici i korisnici psihoaktivnih supstanci, žene, Romi i mladi) koje na žalost nijesu prioritet crnogorskim medijima – ali jesu realnost i paradoks savremenog tranzicijskog društva na Balkanu. Jednogodišnji rad na ovim TV dokumentarcima – predstavlja trajno svjedočanstvo izazova jednog društva, sa kojima se još nismo izborili, kao svojevrsna dokumentaristička opomena.
Projekat PRIME – Profesionalni, odgovorni i inkluzivni crnogorski mediji, finansiran je od Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.